Historija Istanbula ne obuhvata samo znamenitosti koje se nalaze iznad njegovih ulica. Ispod grada krije se drugi svijet podzemnih građevina, skrivenih prolaza i arhitekture stare stoljećima. Jedan od najpristupačnijih primjera je Bazilika Cisterna, na turskom poznata kao Yerebatan Sarnıcı, izvanredno dostignuće bizantijskog graditeljstva.
Izgrađena prije gotovo 1.500 godina, cisterna je podignuta kako bi zadovoljila sve veću potrebu grada za vodom, koristeći arhitektonske elemente iz različitih građevina. Danas posjetiocima pruža rijetku priliku da dožive dio prošlosti Istanbula koji je i dalje skriven ispod modernog grada. Prikupili smo 10 zanimljivih činjenica o Bazilici Cisterni koje vrijedi znati prije posjete.
1
Bazilika Cisterna stara je gotovo 1.500 godina
Bazilika Cisterna izgrađena je za vrijeme vladavine bizantijskog cara Justinijana I u 6. stoljeću, oko 532. godine nove ere. U to je vrijeme Konstantinopolj bio prijestonica Istočnog Rimskog Carstva i bio mu je potreban opsežan sistem vodosnabdijevanja kako bi podržao rastuće stanovništvo i carske građevine.
Cisterna je projektovana za skladištenje velikih količina vode i osiguravanje pouzdane opskrbe Velike palate i okolnih građevina. Njen opstanak uprkos zemljotresima, političkim promjenama i stoljećima urbanog razvoja svjedoči o izvanrednom graditeljskom znanju bizantijskih graditelja.
2
Poznata je kao Potopljena palata
Iako Cisterna bazilika nikada nije bila kraljevska rezidencija, dobila je nadimak Potopljena palata, odnosno Yerebatan Sarayı na turskom, zbog svojih ogromnih podzemnih dvorana i elegantnih mramornih stubova.
Naziv Cisterna bazilika potiče od velike javne bazilike koja se nekada nalazila na prostoru iznad rezervoara. Pojam bazilika prvobitno se odnosio na vrstu rimske javne građevine, a ne isključivo na vjerski objekat.
3
Plafon podupire 336 stubova
Jedna od najupečatljivijih činjenica o Cisterni bazilici jeste zbirka od 336 mramornih stubova, raspoređenih u 12 redova po 28. Svaki stub visok je približno devet metara i podupire mrežu lukova od opeke i svodova.
Mnogi stubovi su ponovo upotrijebljeni iz ranijih rimskih građevina, što objašnjava zašto se njihovi kapiteli, rezbarije i arhitektonski detalji razlikuju. Neki su ukrašeni raskošnim korintskim ornamentima, dok su drugi jednostavnijeg dizajna. Zajedno stvaraju dojam prostrane podzemne šume od kamena.
Arhitektonska činjenica: 336 stubova raspoređeno je u 12 redova, s po 28 stubova u svakom redu.
4
Cisterna je mogla primiti približno 80.000 kubnih metara vode
Bazilika cisterna nije bila samo arhitektonski spomenik. Bila je ključni dio vodovodne infrastrukture Konstantinopolja, s kapacitetom za skladištenje približno 80.000 kubnih metara vode.
Voda je do rezervoara stizala kroz razgranatu mrežu akvadukata i kanala povezanih s izvorima izvan grada. Ovaj sistem pomagao je u snabdijevanju vodom tokom sušnih perioda i u vrijeme kada bi vanjske zalihe bile prekinute. Ogroman kapacitet cisterne pokazuje koliko su pažljivo bizantijski inženjeri planirali potrebe carske prijestolnice.
5
Dvije tajanstvene Meduzine glave podupiru drevne stubove
Na sjeverozapadnom kraju Bazilike cisterne, dvije izuzetne kamene skulpture koje prikazuju Meduzu služe kao baze stubova. Jedna glava postavljena je naopako, dok druga leži postrance.
U grčkoj mitologiji, Meduza je bila Gorgona čiji je pogled mogao pretvoriti ljude u kamen. Skulpture su vjerovatno ponovo upotrijebljene iz ranije rimske građevine, ali njihova prvobitna lokacija ostaje nepoznata. Neke legende sugerišu da je neobičan položaj bio namijenjen poništavanju Meduzinih mitskih moći, dok historičari uglavnom smatraju da su praktični građevinski zahtjevi vjerovatnije objašnjenje.
6
Stub koji plače prekriven je tajanstvenim šarama u obliku suza
Među stotinama stubova nalazi se jedan posebno neobičan primjerak poznat kao Stub koji plače, odnosno Stub suza. Njegovu površinu krase prepoznatljive uklesane šare koje podsjećaju na suze i oči, zbog čega se primjetno razlikuje od okolnih stubova.
Prema lokalnoj legendi, suze predstavljaju patnju radnika koji su izgubili živote tokom izgradnje cisterne. Iako nema potvrđenih historijskih dokaza koji povezuju rezbarije s ovom pričom, stub ostaje jedan od najintrigantnijih detalja unutar rezervoara.
7
Ljudi su nekada sakupljali vodu i lovili ribu ispod svojih domova
Tokom stoljeća nakon bizantijskog perioda, Bazilika cisterna postepeno je izgubila svoj središnji značaj u gradskom vodovodnom sistemu. Međutim, lokalni stanovnici nisu je potpuno zaboravili.
U 16. stoljeću francuski učenjak Petrus Gyllius saznao je da su ljudi koji su živjeli u blizini mogli zahvatati vodu kroz otvore ispod svojih kuća. U zapisima se spominje i riba koja je plivala u podzemnom rezervoaru. Njegovo istraživanje ponovo je skrenulo pažnju evropskih učenjaka na cisternu i pomoglo da se zabilježe njene izuzetne razmjere.
8
Bazilika Cisterna pojavila se u poznatim filmovima
Neobična atmosfera Bazilike Cisterne učinila ju je privlačnom lokacijom za međunarodnu kinematografiju. Njeni podzemni hodnici, visoki stubovi i tajanstveno okruženje prikazani su u ostvarenjima među kojima je i film o Jamesu Bondu Iz Rusije s ljubavlju (1963).
Cisterna također igra važnu ulogu u romanu Dana Browna Inferno i njegovoj filmskoj adaptaciji iz 2016. godine, iako su neke filmske scene rekreirane umjesto da budu snimljene unutar samog spomenika. Ova pojavljivanja pomogla su da se Bazilika Cisterna predstavi publici širom svijeta.
9
Posjetioci se spuštaju niz 52 stepenice do podzemne odaje
Bazilika Cisterna nalazi se ispod historijske istanbulske četvrti Sultanahmet, na maloj udaljenosti od Aja Sofije. Posjetioci tradicionalno ulaze u podzemnu građevinu spuštajući se niz stepenište od 52 kamene stepenice.
Ispod nivoa ulice atmosfera se dramatično mijenja. Zrak je hladniji, zvuk tekuće i kapajuće vode postaje primjetniji, a nizovi osvijetljenih stubova protežu se u daljinu. Danas uzdignute staze omogućavaju posjetiocima kretanje kroz historijsku odaju, istovremeno štiteći njena izvorna arhitektonska obilježja.
10
Bazilika Cisterna preobražena je velikim restauracijama
Bazilika Cisterna prošla je značajnu restauraciju između 1985. i 1987. godine, kada su uklonjeni nakupljeno blato i ostaci te uvedene staze za posjetioce. Ova poboljšanja omogućila su da se uoče ranije skriveni arhitektonski detalji, uključujući poznata postolja s glavama Meduze.
Dodatni konzervatorski projekat završen je 2022. godine, a obuhvatio je konstrukcijsko ojačanje, obnovljene staze i pažljivo osmišljen sistem rasvjete. Cisterna je ponovo otvorena u julu 2022. godine, predstavljajući svoju historijsku arhitekturu kroz spoj očuvanja i savremenog muzejskog dizajna.
Zašto vrijedi posjetiti Baziliku Cisternu?
Bazilika Cisterna nudi doživljaj kakav se razlikuje od većine historijskih znamenitosti u Istanbulu. Umjesto veličanstvenih kupola ili dvorišta na otvorenom, posjetioce očekuje drevni podzemni svijet oblikovan vodom, kamenom, mitologijom i stoljećima arhitektonske historije.
Od impresivne zbirke od 336 stubova do tajanstvenih skulptura Meduze, svaki dio odražava drugačiji aspekt prošlosti Konstantinopolja. Za putnike koje zanimaju bizantijska historija, neobična arhitektura ili fotografija s posebnim ugođajem, Bazilika Cisterna ostaje izvanredno mjesto za posjetu.