Povijest Istanbula ne svodi se samo na znamenitosti koje se uzdižu iznad njegovih ulica. Ispod grada nalazi se još jedan svijet podzemnih građevina, skrivenih prolaza i arhitekture stare nekoliko stoljeća. Jedan od najpristupačnijih primjera jest Basilica Cistern, na turskom poznata kao Yerebatan Sarnıcı, izvanredno ostvarenje bizantskog graditeljstva.
Izgrađena prije gotovo 1.500 godina, cisterna je nastala kako bi zadovoljila sve veću potrebu grada za vodom, a u njezinoj su gradnji korišteni arhitektonski elementi različitih građevina. Danas posjetiteljima pruža rijetku priliku da dožive dio prošlosti Istanbula koji je i dalje skriven ispod modernog grada. Prikupili smo 10 zanimljivih činjenica o cisterni Basilica Cistern koje vrijedi znati prije posjeta.
1
Basilica Cistern stara je gotovo 1.500 godina
Basilica Cistern izgrađena je za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. u 6. stoljeću, oko 532. godine. U to je vrijeme Konstantinopol bio glavni grad Istočnog Rimskog Carstva te mu je bio potreban opsežan sustav opskrbe vodom kako bi zadovoljio potrebe sve brojnijeg stanovništva i carskih građevina.
Cisterna je projektirana za pohranu velikih količina vode i pouzdanu opskrbu Velike palače i okolnih građevina. Njezin opstanak unatoč potresima, političkim promjenama i stoljećima urbanog razvoja svjedoči o iznimnom graditeljskom znanju Bizanta.
2
Poznata je kao Potopljena palača
Iako Cisterna Bazilika nikada nije bila kraljevska rezidencija, dobila je nadimak Potopljena palača, odnosno Yerebatan Sarayı na turskom, zbog svojih golemih podzemnih dvorana i elegantnih mramornih stupova.
Naziv Cisterna Bazilika potječe od velike javne bazilike koja se nekada nalazila iznad spremnika. Pojam bazilika izvorno se odnosio na vrstu rimske javne građevine, a ne isključivo na vjersku građevinu.
3
Strop podupire 336 stupova
Jedna od najupečatljivijih činjenica o Cisterni Bazilici njezin je niz od 336 mramornih stupova, raspoređenih u 12 redova po 28 stupova. Svaki je stup visok približno devet metara i podupire mrežu od opečnih lukova i nadsvođenih stropova.
Mnogi stupovi ponovno su upotrijebljeni iz ranijih rimskih građevina, što objašnjava zašto se njihovi kapiteli, rezbarije i arhitektonski detalji razlikuju. Neki imaju raskošne korintske ukrase, dok su drugi jednostavnijeg izgleda. Zajedno stvaraju dojam goleme podzemne kamene šume.
Arhitektonska zanimljivost: 336 stupova raspoređeno je u 12 redova, s po 28 stupova u svakom redu.
4
Cisterna je mogla primiti približno 80.000 kubičnih metara vode
Bazilika Cisterna nije bila samo arhitektonski spomenik. Bila je ključan dio vodoopskrbne infrastrukture Konstantinopola, s kapacitetom za pohranu približno 80.000 kubičnih metara vode.
Voda je do rezervoara stizala opsežnom mrežom akvadukata i kanala povezanih s izvorima izvan grada. Taj je sustav pomagao osigurati vodu tijekom sušnih razdoblja i u vrijeme prekida vanjske opskrbe. Ogroman kapacitet cisterne pokazuje koliko su bizantski inženjeri pažljivo planirali potrebe carske prijestolnice.
5
Dvije tajanstvene glave Meduze podupiru drevne stupove
Na sjeverozapadnom kraju Bazilike Cisterne nalaze se dvije izvanredne kamene skulpture koje prikazuju Meduzu i služe kao baze stupova. Jedna je glava postavljena naopako, dok druga leži na boku.
U grčkoj mitologiji Meduza je bila Gorgona čiji je pogled ljude mogao pretvoriti u kamen. Skulpture su vjerojatno ponovno upotrijebljene iz neke ranije rimske građevine, no njihova izvorna lokacija ostaje nepoznata. Neke legende tvrde da je neobičan položaj trebao neutralizirati Meduzine mitske moći, dok povjesničari uglavnom smatraju da su praktični zahtjevi gradnje vjerojatnije objašnjenje.
6
Stupac koji plače prekriven je tajanstvenim uzorcima u obliku suza
Među stotinama stupova ističe se jedan posebno neobičan primjerak poznat kao Stupac koji plače, odnosno Stupac suza. Na njegovoj se površini nalaze prepoznatljivi izrezbareni uzorci nalik suzama i očima, zbog čega se jasno razlikuje od okolnih stupova.
Prema lokalnoj legendi, suze predstavljaju patnju radnika koji su izgubili život tijekom izgradnje cisterne. Iako nema potvrđenih povijesnih dokaza koji povezuju rezbarije s tom pričom, stupac je i dalje jedan od najintrigantnijih detalja unutar rezervoara.
7
Ljudi su nekoć skupljali vodu i lovili ribu ispod svojih domova
Tijekom stoljeća nakon bizantskog razdoblja, Cisterna Basilica postupno je izgubila središnju važnost u gradskom sustavu vodoopskrbe. Međutim, lokalni stanovnici nisu je potpuno zaboravili.
U 16. stoljeću francuski učenjak Petrus Gyllius doznao je da su ljudi koji žive u blizini mogli zahvaćati vodu kroz otvore ispod svojih kuća. U zapisima se spominje i riba koja je plivala u podzemnom rezervoaru. Njegovo je istraživanje ponovno skrenulo pozornost europskih učenjaka na cisternu i pomoglo dokumentirati njezine izvanredne razmjere.
8
Bazilika Cisterna pojavila se u poznatim filmovima
Neobična atmosfera Bazilike Cisterne učinila ju je privlačnom lokacijom za međunarodnu kinematografiju. Njezini podzemni hodnici, visoki stupovi i tajanstveno okruženje pojavili su se u produkcijama kao što je film o Jamesu Bondu From Russia with Love (1963.).
Cisterna također ima važnu ulogu u romanu Dana Browna Inferno i njegovoj filmskoj adaptaciji iz 2016., premda su neke filmske scene ponovno snimljene drugdje, umjesto u samom spomeniku. Ta su pojavljivanja pomogla predstaviti Baziliku Cisternu publici diljem svijeta.
9
Posjetitelji se spuštaju niz 52 stepenice do podzemne dvorane
Bazilika Cisterna nalazi se ispod povijesne istanbulske četvrti Sultanahmet, nedaleko od Aje Sofije. Posjetitelji tradicionalno ulaze u podzemnu građevinu spuštajući se stubištem od 52 kamene stepenice.
Ispod razine ulice atmosfera se dramatično mijenja. Zrak djeluje hladnije, zvuk tekuće vode i kapanja postaje uočljiviji, a nizovi osvijetljenih stupova protežu se u daljinu. Danas povišene šetnice omogućuju posjetiteljima kretanje povijesnom dvoranom uz zaštitu njezinih izvornih arhitektonskih obilježja.
10
Bazilika Cisterna preobražena je velikim restauratorskim radovima
Bazilika Cisterna prošla je značajnu obnovu između 1985. i 1987. godine, kada su uklonjeni nakupljeno blato i ostaci te su uvedene staze za posjetitelje. Ta su poboljšanja omogućila da se cijene prethodno skriveni arhitektonski detalji, uključujući poznata postolja s glavama Meduze.
Dodatni konzervatorski projekt dovršen je 2022. godine, a obuhvatio je ojačanje konstrukcije, obnovljene staze i pažljivo osmišljen sustav rasvjete. Cisterna je ponovno otvorena u srpnju 2022., predstavljajući svoju povijesnu arhitekturu spojem očuvanja i suvremenog muzejskog dizajna.
Zašto vrijedi posjetiti Baziliku Cisternu?
Bazilika Cisterna nudi doživljaj drukčiji od većine povijesnih znamenitosti u Istanbulu. Umjesto veličanstvenih kupola ili dvorišta na otvorenom, posjetitelji otkrivaju drevni podzemni svijet oblikovan vodom, kamenom, mitologijom i stoljećima arhitektonske povijesti.
Od impresivne zbirke 336 stupova do tajanstvenih skulptura Meduze, svaki dio odražava drukčiji aspekt prošlosti Konstantinopola. Za putnike koje zanimaju bizantska povijest, neobična arhitektura ili atmosferična fotografija, Bazilika Cisterna i dalje je iznimno mjesto za posjet.